Da li je mogu\u0107e stvoriti genija? Mo\u017eemo li na neki na\u010din organizovati na\u0161 obrazovni i dru\u0161tveni \u017eivot da stvorimo vi\u0161e Ajn\u0161tajna i Mocarta \u2013 ili, \u0161to je mnogo hitnije u ovom trenutku, jo\u0161 jednog Adama Smita ili D\u017eona Mejnarda Kejnza?<\/p>\n\n\n\n
Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pa\u017enju filozofa jo\u0161 od anti\u010dkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov ro\u0111ak, Frensis Galton na\u0161iroko pisali o tome kako nastaje genije. Pro\u0161le godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Pri\u010da o uspjehu <\/em>(Outliers: The Story of Success).<\/p>\n\n\n\n Najsvje\u017eiji i vjerovatno najsveobuhvatniji doprinos ovom \u017eanru je nova knjiga Dina Kita Simontona, Genije 101: Stvaraoci, vo\u0111e i genijalci <\/em>(Genius 101: Creators, Leaders, and Prodigies). Simonton, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Dejvisu, jedan je od vode\u0107ih svjetskih autoriteta o istaknutim intelektualcima koje izu\u010dava jo\u0161 od studentskih dana na Harvardu 1970-ih godina.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107im dijelom svoje istorijske debate o tome \u0161ta dovodi do nastanka genijalnosti dominirao je gorak, binarni argument: to je prirodni dar ili je odgoj \u2013 da li se genijalnost genetski prenosi ili su genijalci proizvod stimulativnog i bri\u017enog ku\u0107nog okru\u017eenja? Simonton zastupa razumnu poziciju da je genijalnost rezultat kvalitetnih gena i dobrog okru\u017eenja. Njegovo gledi\u0161te \u2018srednjeg puta\u2019 izdvaja ga od ideolo\u0161ki zadojenih zagovornika kao \u0161to je Galton (osniva\u010d eugenike) ili revizionista kao \u0161to je Gladvel koji smatra da su posve\u0107enost i praksa, umjesto sirove inteligencije, klju\u010dne determinante uspjeha.<\/p>\n\n\n\n Veoma \u010desto se de\u0161ava da autori ne preciziraju \u0161ta ta\u010dno podrazumijevaju pod \u2018genijem\u2019. Simonton to poku\u0161ava s ovom temeljnom, pomalo nezgrapnom definicijom: genijalci su osobe koje \u201cposjeduju inteligenciju, entuzijazam i izdr\u017eljivost da ostvare potrebnu stru\u010dnost u \u0161iroko prihva\u0107enoj oblasti postignu\u0107a\u201d i koji doprinose tom polju tako da ga stru\u010dnjaci smatraju i \u201coriginalnim i izuzetnim.\u201d<\/p>\n\n\n\n Sve je to u redu, ali kako utvrditi da li je umjetni\u010dko ili nau\u010dno djelo originalno i izuzetno? Jedan metod koji Simonton i ostali koriste jeste ra\u010dunanje broja citiranih publikacija nekog pojedinca u stru\u010dnoj literaturi \u2013 ili na primjer, broj izvo\u0111enja ili snimanja djela nekog kompozitora. Drugi istra\u017eiva\u010di umjesto toga ra\u010dunaju broj enciklopedijskih referenci. Ovakvi metodi mo\u017eda nisu pretjerano sofisticirani, ali je bar rezultat veoma mjerljiv.<\/p>\n\n\n\n Ipak, ovu tehnika odzvanja pojednostavljivanjem: genije je ono \u0161to svi mi tvrdimo da jeste. Postoji li objektivniji metod? Postoje, naravno, testovi inteligencije (IQ), ali nisu svi testovi inteligencije isti, zbog \u010dega je utvr\u0111ena minimalna inteligencija koja se smatra nivoom genijalnosti. Tako\u0111e, IQ procjene preminulih genijalaca izgledaju smije\u0161no jer su zasnovane na veoma neujedna\u010denim biografskim podacima.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga se Simonton vra\u0107a svojoj \u201cinteligencija, entuzijazam i izdr\u017eljivost\u201d formulaciji. Me\u0111utim, \u0161ta je sa slu\u010dajnim otkri\u0107ima? Simonton podsje\u0107a na slu\u010daj biologa Aleksandra Fleminga koji je 1928. g. \u201cprimijetio sasvim slu\u010dajno da je kulturu Staphylococcus <\/em>kontaminirala plavi\u010dasto zelena plijesan. Oko plijesni je bio oreol.\u201d Bingo: penicilin. \u0160ta bi se, me\u0111utim, desilo da ste ba\u0161 vi bili u Flemingovoj laboratoriji i prvi primijetili oreol? Da li bi vi bili genije?<\/p>\n\n\n\n U skorije vrijeme je izdr\u017eljivosti i predanosti kao nezaobilaznim dijelovima visokih postignu\u0107a posve\u0107eno mnogo pa\u017enje, dok je uloga sirovog talenta i inteligencije donekle oti\u0161la u zape\u0107ak. Glavni razlog za ovaj otklon je rad Andersa Eriksona, Simontonovog prijateljski nastrojenog rivala koji predaje psihologiju na Florida Stejt Univerzitetu. Gladvel je njegov rad uvrstio u top deset najboljih djela dokumentarne literature u svojoj knjizi Izuzeci<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Erikson je postao poznat zahvaljuju\u0107i 10-godi\u0161njem pravilu: to je pojam koji ka\u017ee da je potrebno bar deset godina (ili 10,000 sati) posve\u0107enog rada da bi ljudi<\/a> savladali najkompleksnije napore. Erikson nije izmislio 10-godi\u0161nje pravilo (prvi put je predlo\u017eeno jo\u0161 1899. g.) ali je izveo brojne studije koje su ga potvrdile. Gladvel je vjernik. \u201cVje\u017ebanje nije ne\u0161to \u0161to po\u010dne\u0161 raditi kad si dobar,\u201d on nagla\u0161ava. \u201cTo je stvar koju radi\u0161 da te u\u010dini dobrim.\u201d<\/p>\n\n\n\n Prili\u010dno omalova\u017eavaju\u0107im tonom Simonton ovo naziva \u201czamornom teorijom\u201d. On smatra da je prava pri\u010da mnogo komplikovanija: svjesno vje\u017ebanje<\/a>, on nagla\u0161ava, je neophodan ali nije i dovoljan uslov za stvaranje genija. Za po\u010detak, mora\u0161 biti dovoljno bistar da bi te vje\u017ebanje ne\u010demu nau\u010dilo. U studiji iz 2002. g. Simonton je pokazao da je prosje\u010dan IQ 64 eminentna nau\u010dnika bio oko 150, cijelih 50 poena vi\u0161e od prosje\u010dne inteligencije op\u0161te populacije. I ve\u0107ina varijacija u pogledu IQ-a (oko 80 posto, prema Simontonu) obja\u0161njava se genetikom.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e su bitne osobine li\u010dnosti. Simonton pi\u0161e da genijalci imaju sklonost da budu \u201cotvoreni ka iskustvu, introvertni, odbojni, motivisani i ambiciozni.\u201d Ove osobine li\u010dnosti su tako\u0111e nasljedne \u2013 ali samo djelimi\u010dno. Njih tako\u0111e oblikuje i okolina.<\/p>\n\n\n\n \u0160ta u tom slu\u010daju ovo zna\u010di za ljude koji \u017eele da ohrabre genijalce? Gladvel zaklju\u010duje svoju knjigu tako \u0161to ka\u017ee da 10,000-satno pravilo pokazuje da djeci samo treba pru\u017eiti \u0161ansu da poka\u017eu koliko naporno mogu raditi; on nagla\u0161ava da nam je potrebno \u201cdru\u0161tvo koje obezbje\u0111uje mogu\u0107nosti za sve.\u201d Pa, naravno. Ali on odbacuje ideju da djeca moraju imati vi\u0161u inteligenciju da bi ostvarili uspjeh<\/a>, \u0161to je samo pusta \u017eelja. Veoma se \u010desto de\u0161ava da takvu djecu direktori \u0161kola zadr\u017eavaju sa njihovim vr\u0161njacima umjesto da im dozvole da presko\u010de razrede.<\/p>\n\n\n\n Ipak, veoma je te\u0161ko identifikovati genijalce i to ne samo me\u0111u mladima. Simonton pominje pri\u010du o \u017eeni koja je jedva uspjela objaviti desetak svojih pjesama tokom svog kratkog \u017eivota. Naporan rad nije joj donio bog zna \u0161ta \u2013 ali sirova snaga njene ma\u0161tovitosti i metafore jo\u0161 uvijek su veoma \u017eivi. Njeno ime? Emili Dikinson.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Magazin Time<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da li je mogu\u0107e stvoriti genija? Mo\u017eemo li na neki na\u010din organizovati na\u0161 obrazovni i dru\u0161tveni \u017eivot da stvorimo vi\u0161e Ajn\u0161tajna i Mocarta \u2013 ili, \u0161to je mnogo hitnije u ovom trenutku, jo\u0161 jednog Adama Smita ili D\u017eona Mejnarda Kejnza? Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pa\u017enju filozofa jo\u0161 od anti\u010dkih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":26,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25"}],"collection":[{"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25\/revisions\/27"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/26"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/stvoritegenijalca.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}